|
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Trodimenzionalni pregled glave i kičme plodaII trimestar trudnoće |
||||||||||||||||||||||||||||
Ultrazvučni pregled centralnog nervnog sistema - mozga (CNS) započinje
još u I trimestru. Danas je moguće pratiti razvoj - embriogenezu mozga
primenom tzv. Sono CT tehnike (dobijanje podataka prilikom formiranja
ultrazvučne slike korišćenjem devet ultrazvučnih talasa koji se šalju
pod raznim uglovima). U ovoj starosti trudnoće moguće je registrovati
mnoge teške urođene greške u razvoju mozga. |
1. Ultrazvučni pregled glave
Greške u razvoju mozga su četiri puta češće od hromozomskih anomalija.
Većina se može prepoznati još u ranoj fazi trudnoće, mada se nekoliko
anomalija može otkriti jedino u III trimestru tj. od 28 nedelje
gestacije. Razlog za ovo je u složenosti embriogeneze (razvoja organa
ploda), koja se u potpunosti završava tek po isteku četvrte godine. |
||||||||||||||||||||||||||||
2. Ultrazvučni pregled kičme Što
se tiče provere kičme, potrebno je isključiti postojanje indirektnih
znakova za tešku bolest koja podrazumeva nezatvaranje neuralne cevi u
sklopu pregleda mozga, a pregled same kičme zahteva procenu neuralnih
lukova, kao direktnih znakova za nezatvaranje neuralne cevi. |
3. Rane procene anomalija
Trodimenzionalna tehnologija često pomaže i u proceni položaja očnih
jabučica i veličine nosnih kostiju još u ranom II trimestru (16.
nedelja gestacije – 4. mesec trudnoće). Ovim načinom se pouzdanije
može proceniti neadekvatan razvoj srednjih delova lica ili promene na
viličnim kostima. Tri D tehnika, takođe, omogućava i ranu procenu
rascepa usana. Mada se ova anomalija rešava hiruški, deca koja je
imaju mogu posedovati i hromozomsku anomaliju, pa je njeno što ranije
otkrivanje zbog toga jako značajno. Važno je da se primenom
trodimenzionalnog ultrazvuka može proceniti i veličina uva, što je
bitno kada se zna da njegov mali prečnik može biti jedina vizuelna
manifestacija Down-ovog sindroma. |
||||||||||||||||||||||||||||
ANTRFILE 1- Štetan ili ne Od
1957 god. se ultrazvuk primenjuje u medicini, a od prvih dana i u
trudnoći. Postoje do sada brojne studije u medicinskoj literaturi, gde
je ispitivano eventualno štetno dejstvo ultrazvuka na plod. Nijedna
studija nije dokazala njegovo štetno dejstvo. Postoji preporuka koje
se drže proizvođači ultrazvučne opreme koja ih obavezuju na primenu
adekvatne ultrazvučne energije u dijagnostičke svrhe. Sigurno da su
savremeni aparati poslednje generacije mnogo precizniji u stalnoj
proveri ovih energija. Naime, zadnjih godina aparati poseduju
prethodnu pripremu - tj. ultrazvučne softvere za pregled različite
starosti trudnoće. Upotrebljena energija je znatno manja ako se radi o
ranoj trudnoći i razlikuje se od one koja se koristi, na primer, u
toku pregleda stomaka pacijenta. Aparati poslednje generacije imaju preciznu kontrolu svog rada stalnim merenjem termalnog indeksa (TI) čija vrednost se stalno ispisuje u desnom uglu slike, kao dokaz da se aparat adekvatno koristi, i da ispravno radi. Tako se dobijaju i podaci o podizanju temperature tela na površini, u unutrašnjosti, kao i koštanog sistema. Povišenje temperature od 5 stepeni Celzijusa se smatra neškodljivom. Na primer, softver koji se koristi za pregled ploda do desete nedelje trudnoće poseduje TI od 0,1. On ukazuje na povišenje teperature od 0,1 stepena za vreme trajanja pregleda od 5 minuta (to praktično znači da bi pregled u trajanju od 50 minuta doveo do povišenja temperature od samo jednog stepena). Međutim, pregled u ovoj starosti trudnoće traje znatno kraće. Na aparatu je stalno ispisana vrednost sonde koja se upotrebljava u toku pregleda uz odgovarajući ultrazvučni softver, u zavisnosti od starosti trudnoće.
Zahvaljujući novim savremenim aparatima došlo je do promene ranijeg stava da se genetska amniocenteza obavezno radi kod trudnica starijih od 35 godina (ovaj stav nije bio savršen, jer se nije otkrivalo oko 80 % plodova koji su bili hromozomski oštećeni, a starost trudnica je bila ispod 35 godina u momentu trudnoće). Danas je starosna granica primene invazivnih pregleda u dijagnostici hromozomskih anomalija pomerena na 40 i više godina, ali sa obaveznim ultrazvučnim pregledima - genetskim sonogramom (u I i II trimestru trudnoće) i proverom biohemiskih markera (takođe u I i II trimestru). I trudnice koje imaju manje do 35 godina, zahvaljujući redovnoj i pravovremenoj kontroli u I i II trimestru, imaju veće šanse da donesu na svet potpuno zdravo dete. Postoje brojne studije koje ukazuju na otkrivanje 98% plodova sa hromozomskim anomalijama zahvaljujući ultrazvučnim pregledima i biohemijskim analizama krvi trudnice. |
|||||||||||||||||||||||||||||
|